Istória Badak

Kampus D, ETI-Dili, Fomento II, Dili, Timor-Leste
Kampus D, ETI-Dili, Fomento II, Dili, Timor-Leste

Atu hasoru dezafiu sira husi globalizasaun no dezenvolvimentu siénsia no teknolojia nian, importante tebes atu iha rekursu umanu ne’ebé kualifikadu tebes ho koñesimentu jerál no prátika ne’ebé luan. Kualifikasaun sira-ne’e bele hetan iha ensinu sekundáriu jerál no vokasionál, tanba presiza tékniku profisionál sira iha área oioin, hanesan indústria, telekomunikasaun, komérsiu, teknolojia informátika no komunikasaun, edukasaun no seluk tan. Tanba razaun ida-ne’e, importante atu dezenvolve ensinu no edukasaun, liuliu iha eskola téknika sira, hanesan siénsia teknolójika sira, tanba ida-ne’e maka área sira ne’ebé maka atualiza beibeik, inova no buras iha mundu globalizadu. Área edukasaun nu’udar área vitál ba kriasaun rekursu umanu iha Timor-Leste, iha ámbitu “Investimentu Kapitál Umanu”.

Falta rekursu umanu, atu bele rezolve liuhosi dezenvolvimentu setór edukasaun, liuliu iha nasaun sira ne’ebé sei dezenvolve hela, hanesan Timor-Leste. Ho razaun sira ne’ebé temi iha leten, Eskola Téknika Informatika (ETI) iha manorin profisionál di’ak ne’ebé serbisu atu nune’e joven timoroan sira bele hetan abilidade iha área siénsia no teknolojia nian no, bainhira remata sira-nia ensinu sekundáriu, sira sei bele kompete iha merkadu traballu nasionál no internasionál ka kontinua ba ensinu superiór.

Liuliu, loke eskola foun garante kontribuisaun pozitivu ida ba prosesu dezenvolvimentu, tanba partisipasaun ne’e eskluzivu ba timoroan sira, bazeia ba prinsípiu katak timoroan sira mak na’in ba sira-nia nasaun rasik.

Bazeia ba prinsípiu sira ne’ebé haktuir iha leten katak Fundasaun Klibur Mata Dalan kria Eskola Téknika Informatika (ETI) iha Rua No. 6 de Setembro, Aldeia Nu’u Badak Akadiru-Hun, Postu Administrativu Nain Feto, Munisípiu Dili, no hahú rejistu estudante foun iha loron 5 Novembru 2009.

Prosesu kriasaun no legalizasaun la’o ho di’ak no Eskola Téknika Informátika Dili hetan inaugurasaun iha loron 30 Abril 2010 hosi Dr. José Luis Guterres, iha momentu ne’ebá Vise-Primeiru-Ministru, no akompaña hosi Dr. Paul Assis Belo, nu’udar Vise-Ministru Edukasaun. Hahú husi ne’ebá, Eskola Téknika Informátika Dili, ne’ebé harii husi Fundasaun Klibur Mata Dalan Ba Koperativa No Fila Liman.